"U svim tokovima Lučani nastupaju sa svojom glazbom i tako začinjaju život, produbljuju smisao za opstanak i dobre običaje. I o praznicima i na zabavama i na svetkovinama, na priredbama, svugdje gdje se nešto značajnije javlja, ali i prigodnom otpraćaju na vječni pokoj Lučani su nazočni sa svojom Narodnom glazbom kao s duhovnom pratnjom."
Š.Vučetić
Narodna glazba Vela Luka je osnovana 1893. kao prvo kulturno-umjetničko društvo u mjestu. Prvi kapelnik je bio Nikola Furlani, rodom Labinjanin, koji je postavio čvrste temelje daljnjem razvitku i djelovanju. Furlanija je naslijedio njegov sin Ernesto, a kratko vrijeme je kapelnikom bio i Slavomir Grančarić. Od 1910 do 1923. slijedi Eduard Sanitrag, rodom Čeh, inače veliki pobornik slavenstva.
Prvi domaći kapelnici bili su Nini Joković (u dva navrata) i Nikola Mirošević Ševe, jedan od najvrsnijih velolučkih glazbenika i skladatelja. Od 1923. u mjestu djeluje i Sokolska glazba unutar mjesnog Sokolskog društva (kapelnici: Lovre Dragojević Strce, Nikola Gugić, Nikola Mirošević Ševe i Petar Žuvela Antica). Uspostavom diktature 1929. zabranjeno je djelovanje Narodne glazbe zbog antirežimskog stava i jakog utjecaja HSS-ovaca i komunista u njenim redovima. Razlog je ležao i u lošim odnosima sa Sokolskim društvom, odnosno Sokolskom glazbom. Nakon reaktivacije 1929., Narodna glazba je djelovala kratko vrijeme do 1932. kada je raspuštena, a imovina i inventar su predani Sokolskom društvu. Nakon zatopljavanja političke situacije, 1937. je formirana Hrvatska narodna glazba (s kapelnikom Ninom Jokovićem) kao sljednik Narodne glazbe, a s povraćenim inventarom i imovinom. To razdoblje do početka II. svjetskog rata obilježile su jake napetosti i na glazbenom polju mjesta; djeluju tri glazbe – Hrvatska narodna, Sokolska i Križarska, svaka iz svog političkog rakursa.
Nakon završetka II. svjetskog rata, koncem 1945. obnovljena je Narodna glazba, i do dandanas djeluje. U poslijeratnom razdoblju glazbu su predvodili kapelnici Petar Žuvela Antica, koji unosi novi poletni duh i okuplja mlade glazbare, a potom Mirko Stipković, Tonko Maričić i drugi. Značajni utjecaj na njenu nadogradnju i širenje repertoara izvršio je Miloš Tasovac.