U petak i subota, 1.i 2.lipnja, 2012., u Korčulanskom Domu kulture održan je Znanstveni skup pod nazivom Književno stvaralaštvo - jezik i kultura na otoku Korčuli, kojega su zajednički pripremili i organizirali: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Gradska knjižnice "Ivan Vidali" iz Korčule.
Već na svečanom otvaranju simpozija okupio se poveći skup poznatih znanstvenika i umjetnika pisane riječi, kojima je u ime domaćina kroz pozdravni govor zahvalila Tajana Grbin, ravnateljica Gradske knjižnice, izrazivši zadovoljstvo što će se kroz njihova izlaganja i znanstveno istraživačke aktivnosti odati počast brojnim korčulanima koji su stoljećima kroz književno povijesno vrijeme stvorili prepoznatljivi korčulanski književni izraz kojega i danas diveći mu se koriste nove generacije.
Prva plenarna izlaganja su započeli korčulanski znanstvenici koji iako žive na kontinentu ne zaboravljaju svoju Korčulu:
Lingvistik i filolog Damir Kalogjera je govorio o jezičnim i kulturnim obilježjima korčulanskog govora, koji je kao izvorni sve više ugrožen zbog globalizacije i trebalo bi stalno djelovati da bi se sačuvali naši govori. On je uz mnoga književna djela i autor Rječnika grada Korčule u kojemu se nalazi leksička građa koja se rabila, a sad sve više nestaje kao i riječi iz hrvatskoga standardnog jezika koje se rabe u Korčuli imaju različito značenje od onih u standardnom jeziku. Njegovo istraživanje lingvističke antropologije pokazalo je da se u svim mjestima otoka dijalekt riječi drukčije izgovara, pokazavši primjerom nekoliko naglasaka iste riječi kroz specifičnost i štokavskog i čakavskog izgovora.
Njegov prezimenjak Goran Kalogjera (književni povjesničar, prorektor Sveučilišta u Rijeci i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Rijeci i vanjski član Makedonske akademije nauka i umjetnosti) poznat i kao počasni predsjednik kluba Korčulana u Rijeci, odakle svaki trenutak slobodnog vremena posvećuje svome gradu i otoku. On je svoje predavanje posvetio temi: Književno–povijesni pregled književnog stvaralaštva na otoku Korčuli.
Svojim je istraživanjem spominjao preko 50 otočkih književnika koji su se kroz stoljeća predstavljali raznim stilskim formacijama i književnim izričajima. Svi su oni donijeli vrijedne spoznaje o književnom stvaralaštvu,rekao je Goran Kalogjera,zaokruživši ciklus književnog stvaralaštva na otoku Korčuli od 15. st (kada se javljaju prvi stihovi na narodnom jeziku) do konca dvadesetog stoljeća.
Redali su se zatim razni autori koji su govorili o mnogim korčulanskim književnicima i njihovim djelima:
Milorad Stojević -Pjesništvo Šime Vučetića,Adriana Car Mihec, Iva Rosanda Žigo -Elementi filozofske dramaturgije kao temelj u izgradnji suvremenoga dramskoga pisma (Na primjeru dramskih tekstova Olje Lozice),Živan Filippi o Robertu Tomoviću i njegovoj Bratovštini Labuda Lumbrelaša (1976) – hrvatski postmoderni roman.te Milojka Skokandić Grad kao paradigma u Tomovićevom romanu Bratovština Labuda Lumbrelaša,Ivica Duhović-Žaknić-Za(o)točeni,Maja Weikert-:Stvaralaštvo na stranom jeziku – Peto godišnje doba, roman Korčulanina Vinka Prizmića Mediavelija na nizozemskom,Kristina Posilović:- Od Vele Luke do vječnosti,popraćeno otočkom melankolijom Lanterni na škoju Izvora Oreba,Danijela Bačić-Karković:-Veduta u korčulanskih pjesnikinja,Estela BanoviSanjin Dragozetić-: Multimodalni aspekti korčulanske moreške,Branka Kalogjera-
Korčula u memoarskoj prozi Amelije Batistich,Ines Srdoč Konestra-Kanavelićeve pjesme iz Rastićeve rukopisne zbirke. Dejan Durić-Zbirka Zorom vijani Rikarda Nikolića u kontekstu hrvatske međuratne novelistike,Magdalena Polczynska-Pukotina ili fenomenologija (Mediterana) Petra Šegedina,Irvin Lukežić-Obrisi toskanskog krajolika u pjesništvu Danijela Dragojevića,Katarzyna Kubiszowska- Metafizika svakodnevice. Sveto u proznom stvaralaštvu Danijela Dragojevića,Vasil Tocinovski:-Makedonistička istraživanja Korčulanina Gorana Kalogjere,Marina Biti-Marko Polo žitelj nevidljivog grada (O neimenovanju toponimu posredstvom literarne geografije Itala Calvina).
U subotu,drugog dana simpozija su govorili:Silvana Vranić-Klasifikacijske odrednice korčulanskoga govora,Sanja Zubčić, Sanja Holjevac-Jezik Korčulanske latiničke pjesmarice iz 15. stoljeća,Diana Stolac-Kanavelićeva pjesma Dođi, o ljubi ma ljubjena u kontekstu zrinskofrankopanske tragedije,
Anastazija Vlastelić:-O jeziku poezije fra Augustina Draginića – Šaške,Željka Macan:-Frazeologija u novelama Petra Šegedina.
Predavanja su bila organizirana u tri dijela (petak kroz jutro i poslijepodne,te u subotu)kada su predsjedavali:Milojka Skokandić,Maja Weikert,Irvin Lukežić,KatarzynaKubiszowska,
Diana Stolac i Sanja Zubčić,i nakon svake odrađene grupe održavale su se rasprave.Čula se je i pozdravna želja Gorana Kalogjere koji je i odgovorni urednik korčulanske izdavačke biblioteke Žilković,koji je poručio sadašnjim korčulanskim pjesnicima i književnicima
Izađite iz otočkih okvira,ali ne da bi ste bježali od svojega stvaralaštva,nego da bi ste drugima pokazali vrijednost.
Ugledni su gosti ispraćeni prateći Godišnji koncert Mješovitog pjevačkog zbora Moreška.
Nikola Perić
Izvor:/www.dubrovacki.hr/
