U ponedjeljak 14. kolovoza u dvorištu Osnovne škole Vela Luka u organizaciji udruge „Lanterna“ održana je projekcija dokumentarnog filma "El Shatt – nacrt za utopiju" redatelja Ivana Ramljaka.
Kroz zapanjujuće snimke prikazan je važan dio prošlosti koji je obilježio živote velikog broja stanovnika Dalmacije. Bježeći pred njemačkom ofenzivom krajem 1943. i početkom 1944. godine, kada je zauzeta čitava Dalmacija, veliki broj civila u strahu od odmazde sklonio se na Vis, no pošto na Visu nije bilo mogućnosti prihvata i prehrane tolikoga broja ljudi, odlučeno je da se neboračko stanovništvo otoka i izbjeglice evakuiraju u Južnu Italiju, prvo u Bari, a zatim u Taranto. Budući da je Italija još uvijek bila poprište teških borbi savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je da se izbjeglo stanovništvo prebaci u sigurniji Egipat, tada pod upravom Britanaca.
Logor je formiran u blizini Sueskog kanala i podijeljen na pet manjih podlogora. Iako daleko od domovine i u lošim uvjetima, pokušali su očuvati privid normalnog života. Osnovane su škole, razne radionice, zajedničke praonice, izdavane su novine, a u jednom šatoru je uređena crkva. Više od 28.000 ljudi provelo je u izbjegličkom logoru osamnaest i više mjeseci. U logoru se rodilo 475 djece. Neka od djece dobila su imena poput Nila, Sinaj, Sinajka, Elšatka, Sueska, Suez, Nilka, Zbjegan i sl.
Smirivanjem prilika u Jugoslaviji, u ožujku 1945. formirana je komisija za repatrijaciju. U svibnju 1945. počeo je polagan povratak zbjega kući. Posljednji konvoj otišao je iz El Shatta 24. ožujka 1946.
U El Shattu su pokopana 63 Velolučanina. U El Shattu se 1944. godine rodilo 11 Velolučana, a 1945. godine 8. Godine 1944. u El Shattu je umrlo 56 osoba, a 1945. godine 7 osoba (ukupno 63 osobe, uglavnom djeca). Petnaest velolučkih djevojaka udalo se u El Shattu za strance. Gotovo 3 000 km udaljeni od svojih domova u žudnji za svojim kućama i najmilijima, preživjeli su ogromne vrućine i temperaturne oscilacije, zvukove pustinjskih giblija, izolaciju i neizvjesnost. Ogromnom upornošću, vjerom, domišljatošću i izdržljivošću organizirali su svoje živote i s velikim zajedništvom ovi ljudi ostvarili su nemoguće.
Program je vodio predsjednik udruge "Lanterna" Tonko Barčot, prigodne tekstove pročitala je Melina Marinović, prikazivanju filma nazočio je i sam autor Ivan Ramljak kao i sudionici zbijega.
Tekst i foto: CZK Vela Luka
