Počela je istraživačka arheološka kampanja 2013. u Veloj spili. Trajat će cijeli ovaj mjesec. U Velu Luku su došli stručnjaci Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba i arheolozi iz Cambridgea, kao i mlađi diplomirani arheolozi. Arheolog iz Vele Luke dr. sc. Dinko Radić kratko je opisao:
“Radi se o kombiniranom istraživanju Vele spile. Naglasak je na pleicostenskim naslagama, odnosno naslagama iz ledenog doba. Ove godine ćemo više pažnje posvetiti mogućim tragovima na drugim točkama u samoj Veloj spili. Pokušat ćemo sondirati i neke druge lokalitete na Korčuli.” Među stručnjacima koji su došli na novo arheološko otkrivanje tajni života najvećeg prapovijesnog arheološkog bazena u Mediteranu je i dr. sc. Siniša Radović, koji je upravo na materijalima iz Vele spile, artefaktima iz 2004. i 2006. doktorirao.
Ističe da je ovo samo nastavak njegovih istraživanja od 2006., te dodaje: “Moja specijalizacija je arheozoologija, odnosno analiza životinjskih ostataka s arheoloških nalazišta i kao znanstveni novak u globalu ja u Veloj spili istražujem prijelaz s kraja pleistocena prema holoscenu. Proučavam strategije iskorištavanja životinja. Promjene lovnih strategija u paleolitiku i mezolitiku prema onim gdje u neolitiku dolazi do marginalizacije lova i pojave domaćih životinja, koje onda dominiraju u sastavu faune. Modeli iskorištavanja tih životinja u smislu jesu li se ovce muzle ili su se iskorištavale radi mesa, u kojoj mjeri, u kojoj dobi su se životinje klale, na koji način su se njihova tijela komadala i pripremala za hranu i kako su se konzumirale.”
Ova špilja smjestila se na padini brda Pinski rat u Veloj Luci, na oko 130 metara nadmorske visine. Sastoji se od jedne velike prostorije eliptičnog oblika dužine oko 50, a širine 30 metara s dva otvora, Velo i Malo ždrilo. U debelim naslagama Vele spile nađeni su ostaci koji dokazuju kontinuiranu naseljenost od starijeg kamenog doba pa do najnovijih vremena. Ostaci ljuštura, priljepaka, kamenica, konjska kopita, kosti ptica, jelena i drugih životinja dokazuju život u srednjem kamenom dobu. Također su pronađeni i ukopi troje djece koji svjedoče o duhovnom životu, te su najstariji ljudski ostaci pronađeni na tom dijelu Jadrana. Sav iskopani materijal čuva se u Centru za kulturu u Veloj Luci, gdje je i izložen, a njegov najznačajniji dio čini oko pola milijuna ulomaka keramičkih posuda, deseci tisuća kamenih artefakata. Vela spila daje mogućnosti zorno prikazati cjelokupan razvitak ljudskog društva od zadnjeg ledenog doba do sredine brončanog doba.
Cilj je rekonstruirati život ljudi u razdoblju od vremena kad, ustvari, čovjek uopće i nastaje, pa sve do danas. Pri tome stručnjake posebno zanima razvoj ljudskih intelektualnih procesa, napredak svih vidova oblika tehnologije, pa i definiranje društvenih odnosa unutar zajednice. Vela spila pozornica je razvoja ljudskog društva i jedno od najznačajnijih prapovijesnih arheoloških nalazišta u sredozemlju.
izvor: SLOBODNA DALMACIJA
