 Kultura
 Na prijelazu 19. na 20. st. Vela Luka je započela izgrađivati i svoj kulturni identitet. Prvoosnovano kulturno-umjetničko društvo bila je Narodna glazba 1893., koje djeluje i do danas te je najdugovječnije mjesno društvo. Prvi kapelnik je bio mo. Nikola Furlani. Uslijedilo je (1894.) osnivanje društva «Hrvatski napredak», što je značilo i otvaranje prve mjesne čitaonice. 1909. godine je pokrenut rad Pjevačko-tamburaškog društva «Hum», a proradio je i peti dalmatinski kinematograf «Tesla». Između dva svjetska rata djeluju i novoosnovane čitaonice «Jugoslavenska čitaonica», «Slavjanski» i «Seljačka sloga». Odraz ondašnjih političkih podjela vidljiv je i na glazbenom polju, pa tako krajem tridesetih djeluju tri mjesne glazbe – Hrvatska narodna, Sokolska i Križarska.
Svršetkom II. svjetskog rata kulturni i društveni rad se okrupnio u mjesnoj organizaciji «Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte», koja će se kasnije preimenovati u konferenciju «Saveza socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske» (SSRNH). Od 1961. do 1975. u mjestu djeluje Narodno sveučilište. Jedan od njegovih najvećih organizacijskih pothvata jest Međunarodni susret likovnih umjetnika, koji se triput održao u razdoblju od 1968. do 1972. U sklopu mjesne konferencije SSRNH, 1975. će se formirati Centar za kulturu, koji će se početkom devedesetih osamostaliti.
 U njegovom atriju, kao i na nekoliko lokacija u centru mjesta mogu se vidjeti izložen dio mozaika apstraktnih i figuralnih kompozicija nastalih 1968. Početkom osamdesetih u renoviranoj palači Franulović Repak otvoren je stalni postav Međunarodne poklon zbirke crteža, grafika i skulptura, nastale nakon razornog plimnog vala 1978. U zbirci se izdvajaju djela Ede Murtića, Koste Radovanija, Marije Ujević, Frana Kršinića i napose dvije skulpture Henryja Moora kao takve jedine na području Hrvatske. U galeriji Centra za kulturu je izložena i 41 drvena maketa brodova samoukog drvorezbara Nedjeljka Gugića Kotarca, a 1990. je otvoren i stalni postav arheološke zbirke, mahom nalaza iz Vele spile. Od 1983. u mjestu je otvorena i Galerija Anke Prizmić Šege.
Početkom devedesetih se gasi rad dotad najaktivnijeg kulturno-umjetničkog društva «Hum», u sklopu kojeg je uspješno djelovao muški i mješoviti pjevački zbor, nekoliko klapskih sastava (Oktet «Vela Luka», klape «Ošjak», «Vela Luka», «Hum», «Greben»…), folklorna, dramska, a jedno vrijeme i tamburaška sekcija. Devedesetih i u novom stoljeću je osnovano nekoliko udruga koje pokušavaju nadomjestiti ugasli «Hum». Folklorno društvo «Kumpanija» njeguje folklornu aktivnost, napose vitešku igru i tradicionalne plesove, «Velolučki pučki teatar» dramski amaterizam, dok «Trtajun» promovira pokladne običaje.
 Vela Luka je rodno mjesto poznatih umjetnika – jednog od najvećih suvremenih hrvatskih pjesnika Danijela Dragojevića, književnika Šime Vučetića, likovnih umjetnika Ante Marinovića, Gorkog Žuvele i Izvora Oreba. U mjestu i danas djeluje tridesetak likovnih amatera. Ovdje su se rodili i proslavljeni estradni umjetnici Oliver Dragojević i Jasna Zlokić.
Velu Luku u značajnoj mjeri definira klapska pjesma. U mjestu, u kojem su počele djelovati jedne od najstarijih klapa na području Dalmacije i koje je bilo jedno od najživljih rasadnika takvog načina pjevanja, danas djeluju muške klape «Vela Luka», «Ošjak», «Proizd», "Škoji", kvartet "Portun" i mješovita FD «Kumpanija». | 
Kontaktirajte nas »
Vela Luka
Od 1996. god. pod nazivom "Trtajun" formirana je udruga za očuvanje pokladnih običaja iako ona postoji još od 1973. god. i neprekidno aktivno radi. Prvi je predsjednik bio Danko Žuvela Kosor. Uz organizaciju pokladne sezone, udruga je posljednjih godina angažirana i na kreiranje "maškaranih" zabava tijekom ljetnih mjeseci.
Udruga je osnovana 01.09.1999. kao udruga glazbenika koji su se okupili oko projekta "Dječji festival". Osnivači udruge su Mario Prižmić i Vanjo Žuvela. Gardelin svake godine priređuje Prvi glas Vele Luke a od 2006. organizator je i Festivala djeteta Dubrovačko-neretvanske županije koji je koncipiran na skladanju i snimanju novih pjesama za djecu uzrasta osnovne škole uz prigodno objavljivanje CD-a s festivalskim pjesmama. Pored glazbeno-estradne sekcije Gardelin od 2006. ima i dječju dramsku sekciju čime je udruga proširila svoje aktivnosti i na dramski dječji izričaj. Od početka djelovanja velika pozornost se posvećuje i humanitarnom radu. Udruga trenutno okuplja djecu iz Vele Luke, Blata, Korčule, Dubrovnika i Zagreba kroz svoj festivalski program.
naslovna