Vela Luka

Osnovne informacije

Vela Luka se nalazi na zapadnom dijelu otoka Korčule, u zaljevu dugom 9,2 km,  jednom od najboljih sidrišta na istočnoj obali Jadrana.  U široj okolici su slikoviti otočići, duboke uvale, strmo odsječe hridi i plodne pitome zaravni, što ovaj kraj čini mjestom pogodnim za život i za neograničene mogućnosti odmora.

Danas je Vela Luka miran mediteranski gradić, okrenut tradicionalnoj poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Ljepota krajolika i neiskvarena priroda pogodne su za turizam. 

Okolicu odlikuje pitom, brežuljkasti reljef, a najviše brdo je Hum (376m). Na prostoru općine Vela Luka nema većih obradivih  površina, osim  desetak kraških udolina, a iznimka je Blatsko polje, nekoliko kvadratnih kilometara prostrana zaravan, važna, između ostalog i za vodoopskrbu.

Povijest Vele Luke

Ostaci najstarijeg stanovništva koje je živjelo na prostoru Vele Luke najbolje su proučeni u obližnjoj Veloj spilji. Ovaj značajan lokalitet, smješten na brdu Pinski rat neposredno iznad uvale Kale, naseljen je već krajem starijeg kamenog doba, približno 20 000 pr. Kr., a iz tih slojeva potiču deseci kamenih strugača, grebača, noževa i drugih alatka korištenih u lovu na životinje poput crvenog jelena, divljeg goveda ili bizona.

Srednje kameno doba obilježeno je životom veće skupine sakupljača morske hrane pa se u naslagama mogu naći tisuće ljuštura priljepaka, kamenica, konjskih kopita, ali i kosti ptica, jelena, lisice drugih životinja lovljenih radi mesa i krzna. Ukopi troje djece svjedoče o duhovnom životu i dosad su najstariji ljudski ostaci nađeni na ovom dijelu Jadrana.

Mlađe kameno doba (neolitik) započinje oko 6 200  god. pr. Kr. impresso kulturom obilježenom nalazima keramičkih posuda ukrašenih utiskivanjem oboda školjke cardium. U to vrijeme je i pripitomljavanje prvih životinja, početak poljoprivrede, otkriće keramike, obrada kamena glačanjem itd.

Stanovništvo

Prva naseljavanja na području Vele Luke vezujemo uz prapovijesni lokalitet Vela Spila. Arheološki tragovi upućuju na tragove ljudskog obitavanja još u gornjem paleolitiku pred oko 20,000 godina. Od tada se bilježi uglavnom kontinuirano obitavanje ljudi na tom prostoru, što će se u brončanom dobu izmjestiti na brojne gradinske lokalitete čije stanovnike poznajemo kao Ilire.

Na prelasku stare u novu eru Rimsko Carstvo zaposjeda otok i vrši pogrom starosjedioca. Naseljavaju se rimske zemljoposjedničke obitelji koje na blago uzvišenim rubovima plodnih polja podižu svoja imanja (tzv. villae rusticae). U ranom srednjem vijeku (9. st.) na otoku se naseljavaju Slaveni iz doline Neretve, asimilirajući preostale Romane. Sve do kraja 15. st. nema povijesnih tragova koji bi upućivali na kontinuirano obitavanje na području Vele Luke. To je, uostalom, bilo vrijeme kada je život bio koncentriran u unutrašnjosti otoka, van dosega čestih morskih pljačkaških pohoda.

Gospodarstvo

Krajem 19. st. uočavaju se prvi značajniji pomaci na gospodarskom polju mahom težačke i ribarske Vele Luke. Na konjukturi vinogradarstva, razvija se intenzivna trgovina pa tako Vela Luka postaje glavna uvozno-izvozna luka poljoprivrednih dobara zapadnog dijela otoka. U mjestu se snažno razvija ribarstvo. Obitelj Vučetić u tom razdoblju prodaje usoljenu ribu po sjevernoj afričkoj obali, a 1892. se utemeljila jedna od prvih dalmatinskih tvornica za preradu ribe. Krajem 19. st. se otvara i pekara, mlinovi na parni pogon, tvornica spirita, i uopće se snažno razvija obrtnički sloj. Iako je bolest vinove loze i vinska klauzula zaustavila privredni prosperitet, u prvom desetljeću 20. st. u mjestu se otvara pilana, prerada konopa, a osnivaju se Težačka zadruga i Seoska blagajna kao nova žarišta gospodarskog rasta.

Sport

Kultura

Na prijelazu 19. na 20. st. Vela Luka je započela izgrađivati i svoj kulturni identitet. Prvoosnovano kulturno-umjetničko društvo bila je Narodna glazba 1893., koje djeluje i do danas te je najdugovječnije mjesno društvo. Prvi kapelnik je bio mo. Nikola Furlani. Uslijedilo je (1894.) osnivanje društva «Hrvatski napredak», što je značilo i otvaranje prve mjesne čitaonice. 1909. godine je pokrenut rad Pjevačko-tamburaškog društva «Hum», a proradio je i peti dalmatinski kinematograf «Tesla». Između dva svjetska rata djeluju i novoosnovane čitaonice «Jugoslavenska čitaonica», «Slavjanski» i «Seljačka sloga»...

Političke stranke

Javne ustanove i uredi

Pregled javnih ustanova i ureda:

Centar za kulturu Vela Luka, Ustanova za odgoj i zaštitu djece predškolske dobi "Radost", Narodna knjižnica "Šime Vučetić", Trgovačka društva, Županijske javne ustanove, Državni i županijski uredi

Udruge

Popis udruga.

Narodna glazba Vela Luka, Folklorno društvo "Kumpanjija", KUD "Hum", Amaterska dramska družina "Vela Luka", Udruga za očuvanje i promicanje pokladnih običaja "Trtajun", KEU "Dupin" (kulturno ekološka udruga, Veloluške mažoretkinje), Matica Hrvatska Vela Luka, Glazbeno estradna Udruga "Gardelin", Udruga za promicanje kulture i umjetnosti Luško lito, Udruga Ragata Sv. Ivan, Radio klub Vela Luka - ECRA Vela Luka, Udruga za edukaciju i razvoj informatičkih tehnologija "Mriža"...

Dokumenti

Vela Luka

Općinsko vijeće

Ured Načelnika

Službeni glasnik

Dokumenti

Arhiv Vele Luke

Novosti

Kontakt

Dom zdravlja
Dr Ante Franulović