 Vela Luka
 Osnovne informacije
 Vela Luka se nalazi na zapadnom dijelu otoka Korčule, u zaljevu dugom 9,2 km, jednom od najboljih sidrišta na istočnoj obali Jadrana. U široj okolici su slikoviti otočići, duboke uvale, strmo odsječe hridi i plodne pitome zaravni, što ovaj kraj čini mjestom pogodnim za život i za neograničene mogućnosti odmora.
Danas je Vela Luka miran mediteranski gradić, okrenut tradicionalnoj poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Ljepota krajolika i neiskvarena priroda pogodne su za turizam.
Okolicu odlikuje pitom, brežuljkasti reljef, a najviše brdo je Hum (376m). Na prostoru općine Vela Luka nema većih obradivih površina, osim desetak kraških udolina, a iznimka je Blatsko polje, nekoliko kvadratnih kilometara prostrana zaravan, važna, između ostalog i za vodoopskrbu.
Povijest Vele Luke Ostaci najstarijeg stanovništva koje je živjelo na prostoru Vele Luke najbolje su proučeni u obližnjoj Veloj spilji. Ovaj značajan lokalitet, smješten na brdu Pinski rat neposredno iznad uvale Kale, naseljen je već krajem starijeg kamenog doba, približno 20 000 pr. Kr., a iz tih slojeva potiču deseci kamenih strugača, grebača, noževa i drugih alatka korištenih u lovu na životinje poput crvenog jelena, divljeg goveda ili bizona.
Srednje kameno doba obilježeno je životom veće skupine sakupljača morske hrane pa se u naslagama mogu naći tisuće ljuštura priljepaka, kamenica, konjskih kopita, ali i kosti ptica, jelena, lisice drugih životinja lovljenih radi mesa i krzna. Ukopi troje djece svjedoče o duhovnom životu i dosad su najstariji ljudski ostaci nađeni na ovom dijelu Jadrana.
Mlađe kameno doba (neolitik) započinje oko 6 200 god. pr. Kr. impresso kulturom obilježenom nalazima keramičkih posuda ukrašenih utiskivanjem oboda školjke cardium. U to vrijeme je i pripitomljavanje prvih životinja, početak poljoprivrede, otkriće keramike, obrada kamena glačanjem itd.
Stanovništvo Prva naseljavanja na području Vele Luke vezujemo uz prapovijesni lokalitet Vela Spila. Arheološki tragovi upućuju na tragove ljudskog obitavanja još u gornjem paleolitiku pred oko 20,000 godina. Od tada se bilježi uglavnom kontinuirano obitavanje ljudi na tom prostoru, što će se u brončanom dobu izmjestiti na brojne gradinske lokalitete čije stanovnike poznajemo kao Ilire.
Na prelasku stare u novu eru Rimsko Carstvo zaposjeda otok i vrši pogrom starosjedioca. Naseljavaju se rimske zemljoposjedničke obitelji koje na blago uzvišenim rubovima plodnih polja podižu svoja imanja (tzv. villae rusticae). U ranom srednjem vijeku (9. st.) na otoku se naseljavaju Slaveni iz doline Neretve, asimilirajući preostale Romane. Sve do kraja 15. st. nema povijesnih tragova koji bi upućivali na kontinuirano obitavanje na području Vele Luke. To je, uostalom, bilo vrijeme kada je život bio koncentriran u unutrašnjosti otoka, van dosega čestih morskih pljačkaških pohoda.
|
Kontaktirajte nas »
U novom broju časopisa ELLE od veljače u rubrici kulturni vodič objavljen je kratki članak pod nazivom „ČIM PRIJE, TIM BOLJE“, u kojemu se govori o uspješnom radu mladog arhitektonskog tandema Tim bolje (www.cimprije.com), koji čine Mario Furčić i naš Velolučanin Marko Padovan, oboje apsolventi Arhitektonskog fakulteta... 
U srijedu, 27. siječnja 2010. godine zamjenica Župana Dubrovačko-neretvanske županije Marija Vučković bila je u radnom posjetu u našoj Općini.
U utorak 26. siječnja 2010. godine predstavnici Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik posjetili su Općinu Vela Luka, gdje su načelnika Općine upoznali sa inicijativom glede trajnog obilježavanja mjesta zločina počinjenih na području Vranina iznad Vele Luke...
naslovna